ZIMSKI MITOVI O VOŽNJI I GUMAMA KOJE TREBA RAZBITI!

ZIMSKI MITOVI O VOŽNJI I GUMAMA KOJE TREBA RAZBITI!

Zima svake godine donese iste dileme, ali i iste zablude među vozačima. Internet, kafanske rasprave i „iskustva prijatelja“ često zvuče uvjerljivo, pa se mnogi oslanjaju na savjete koji zapravo mogu biti opasni. Kako bismo vožnju učinili sigurnijom, donosimo pregled najčešćih mitova i jasno objašnjenje zašto su pogrešni.

1. „Zimske gume su nepotrebne ako imam dobar ABS“

Ovo je jedan od najraširenijih sterotipa. Moderne sigurnosne tehnologije poput ABS-a, ESP-a ili ASR-a zaista pomažu u kritičnim situacijama, ali njima je potrebna dobra podloga da bi uopšte mogli raditi svoj posao.

  • ABS ne povećava prianjanje, on samo sprječava blokiranje točkova.
  • Ako je površina klizava, a gume tvrde i neprilagođene hladnoći, elektronika tu malo može pomoći.
  • Zimske gume imaju poseban sastav smjese koja ostaje mekana i elastična i pri niskim temperaturama.
  • Njihov dezen je dizajniran da se „ukopa“ u snijeg i led, dok ljetna guma postaje tvrda i klizava.

Dakle, ABS ne može nadomjestiti zimsku gumu, jedno je tehnologija, drugo fizika.

2. „Bolje je držati rezervoar skoro pun tokom zime“ – kliše ili istina?

Ovo je zapravo polu-mit, jer ima osnova, ali uz objašnjenje.

Zašto se vjeruje u ovo:

  • U rezervoaru koji nije pun može se nakupiti kondenzacija (voda), koja se kasnije može smrznuti unutar sistema goriva.
  • Voda u gorivu može izazvati trzaje, gašenje motora ili probleme sa pumpom.

Istina je sljedeća:

  • Nije neophodno da rezervoar bude „skoro pun“, ali jeste važno ne voziti s minimalnom količinom goriva.
  • Praktično je držati barem 1/3 do 1/2 rezervoara kako bi se smanjila mogućnost kondenzacije i izbjegli problemi ako zapnete u snijegu.

Dakle: nije sterotip da je bolje imati više goriva zimi, ali ne mora biti pun do vrha, dovoljno je da ne bude prazan.

3. „Gume se ne mijenjaju dok ne padne snijeg“

Ovo je možda najopasnija zabluda.

Zimske gume nisu dizajnirane samo za snijeg, njihova prednost počinje već na +7°C. Kada temperature padnu ispod tog nivoa, ljetna guma postaje tvrda i gubi prianjanje, čak i na suhoj asfaltnoj površini.

Zašto čekanje snijega nije dobra ideja:

  • Hladnoća utiče na gumu jednako kao i snijeg.
  • Prvi mrazovi stvaraju nevidljiv led (black ice).
  • Gužve u servisima mogu te natjerati da voziš danima sa neadekvatnim gumama, ali postoje i oni gdje se može rezervisati termin online.
  • Rizične su i kišne zimske dane, hladna voda i ljetna guma su loša kombinacija.

Zaključak: ne čeka se snijeg, čeka se temperatura. Kada se ujutro i navečer počne spuštati ispod 7°C, to je signal za promjenu.

Zašto je važno razbiti mitove o zimskoj vožnji?

Stereotipi zvuče bezazleno, ali mogu povećati rizik na cesti. Zimske gume nisu luksuz, nego nužnost. Rezervoar ne smije biti prazan, a sigurnosne tehnologije ne mogu nadomjestiti loš kontakt između gume i hladnog puta. Znanje je najbolja zaštita, a razbijanje mitova prvi korak prema sigurnijoj zimskoj vožnji.