Ceste preplavljene gumama: Treba li nam “novi točak” za održivu budućnost?

Ceste preplavljene gumama: Treba li nam “novi točak” za održivu budućnost?

U eri zelene tranzicije i porasta električnih vozila (EV), problem zagađenja koje nastaje habanjem guma postaje sve izraženiji i ne smije se zanemariti. Oko dvije milijarde guma godišnje se proizvede širom svijeta, a one prilikom kontakta s cestom otpuštaju sitne čestice mikroplastike i toksičnih hemikalija u okoliš. Ove čestice postaju tihi, ali veoma opasni zagađivači zraka, tla i voda.

Zašto je ovaj problem s gumama postao hitan?

Električni automobili teži su u prosjeku za 20 do 30 posto od klasičnih vozila zbog baterija. Ova dodatna masa povećava pritisak na gume i ubrzava njihovo trošenje. Michelin i Goodyear, dva od vodećih svjetskih proizvođača, upozoravaju da se na pomenutim automobilima gume troše i do 50 posto brže. To znači više mikroplastike u okolišu, što može negativno utjecati na kvalitet zraka i vode.

Šta sadrže gume i zašto su opasne?

Gume su složeni materijali, sastavljeni od oko 200 hemijskih spojeva. Među njima su i mnogi derivati sirove nafte, te spojevi poput 6PPD, antioksidansa koji sprječava njihovo pucanje. Međutim, nedavno je otkriveno da se 6PPD razgrađuje u 6PPD-quinone, spoja koji je veoma toksičan za određene vrste riba, uključujući losose i pastrmke, koje su ključne za ekosisteme i ribolovnu industriju.

Studija objavljena 2021. godine u časopisu „Science“ pokazala je da je ovaj spoj odgovoran za masovna uginuća lososa u urbanim područjima Sjedinjenih Američkih Država. Taj spoj dospijeva u površinske vode kroz kišnicu i otjecanje s cesta, a može trajati u okolišu duže vrijeme.

Primjeri inovacija i izazova u industriji

Britanska kompanija Enso razvija gume koje su tokom testiranja emitirale 35 posto manje mikroplastike. Njihov pristup uključuje korištenje kvalitetnijih i skupljih materijala što povećava izdržljivost. Međutim, ove gume su skuplje, što otežava njihovu brzu primjenu na masovnom tržištu.

Continental gume od maslačka, Continental je proizveo gume dijelom napravljene od prirodnog lateksa maslačka. Testovi su pokazali smanjenje emisije određenih otrovnih spojeva za 24,5 posto ali istovremeno su zabilježene emisije drugih opasnih hemikalija. Time su ove gume “drugačije loše,” kako kaže Nick Molden iz Emissions Analytics.

Michelin i Pirelli, ove kompanije intenzivno rade na pronalasku alternativa za 6PPD, ali problem je složen jer zamjena mora održati sigurnost, performanse i trajnost guma. Michelinu i Continentalu se priključuje i Evropska udruga proizvođača guma (ETRMA) u zagovaranju globalnih standarda koji bi eliminirali najštetnije gume s tržišta.

 Mikroplastika iz guma kao ekološka prijetnja

Prema istraživanjima Evropske agencije za okoliš (EEA), abrazija guma je drugi najveći izvor mikroplastike u okolišu nakon plastičnih vrećica i ambalaže. Mikroplastika iz guma dospijeva u zrak, gdje se može udahnuti, te u vodene ekosisteme putem otjecanja kišnice.

Studija iz 2022. godine na Sveučilištu u Iowi potvrdila je da čestice mikroplastike iz guma mogu utjecati na plućnu funkciju i uzrokovati upale kod ljudi, posebno kod onih izloženih saobraćajnoj zagađenosti. Ova studija naglašava važnost regulacije i inovacija u industriji guma.

Globalni problem, lokalni primjeri

Evropa je postavila stroge zakone o emisijama izduvnih gasova, ali emisija mikroplastike iz guma još nije dovoljno regulirana. Neke zemlje, poput Nizozemske i Njemačke, rade na uvođenju standarda za “ekološke gume” sa smanjenom emisijom čestica.

Japan je među pionirima u razvoju gumarskih tehnologija, koristeći napredne polimere i prirodne materijale, uz fokus na dugotrajnost i ekološku prihvatljivost.

Sjedinjene Američke Države razmatraju uvođenje novih regulativa koje bi obuhvatile i problem mikroplastike iz guma, no proces je još u toku.

Šta možemo učiniti kao potrošači i društvo?

1. Informisani izbor, birati gume sa certifikatima i manjom emisijom čestica gdje je moguće.

2. Održavanje vozila, redovno održavanje i pravilno napumpane gume smanjuju njihovo habanje.

3. Podržati inovacije i proizvođače koji ulažu u razvoj održivih tehnologija.

4. Regulatorni pritisak, zagovarati od vlasti uvođenje standarda za emisiju čestica iz guma.

Vratimo se ponovno „točkovima“

Iako električna vozila donose značajne koristi za smanjenje emisije štetnih gasova, postoji druga, nevidljiva prijetnja u obliku zagađenja mikroplastikom iz guma. Zaista “ponovno izmišljanje točkova” podrazumijeva razvoj guma koje su sigurne za ljude i okoliš, a istovremeno održive i efikasne.

Da bi se ova tranzicija ostvarila, potrebna je saradnja svih dionika: proizvođača, regulatora, naučnika i potrošača. Tek tada možemo očekivati stvarni napredak u zaštiti planeta i zdravlja svih nas.