Najčešće greške tokom vožnje autoputem i kako ih izbjeći!
Vožnja autoputem često se smatra najjednostavnijim dijelom putovanja. Široke trake, bolja preglednost i odsustvo raskrsnica ulijevaju osjećaj sigurnosti. Međutim, upravo zbog većih brzina i dužeg vremena provedenog za volanom, greške koje se naprave na autoputu mogu imati ozbiljne posljedice.
Bez obzira putujete li svakodnevno ili samo povremeno koristite autoput, važno je znati koje su najčešće greške vozača i kako ih izbjeći.
Nedovoljna udaljenost od vozila ispred
Mnogi vozači potcjenjuju važnost sigurnosnog razmaka. Kada vozite brzinom od 120 ili 130 km/h, vozilo prelazi desetine metara u samo nekoliko sekundi. Ukoliko automobil ispred naglo zakoči, premali razmak ostavlja vrlo malo vremena za reakciju.
Preporučuje se održavanje dovoljne udaljenosti koja će vam omogućiti sigurno zaustavljanje čak i u nepredviđenim situacijama. Tokom kiše, magle ili snijega razmak bi trebao biti još veći.
Zadržavanje u lijevoj traci
Lijeva traka na autoputu namijenjena je prvenstveno za preticanje. Ipak, mnogi vozači ostaju u njoj i nakon preticanja, što usporava saobraćaj i stvara nepotrebne gužve.
Nakon što sigurno preteknete drugo vozilo, vratite se u desnu traku i omogućite nesmetano kretanje ostalim učesnicima u saobraćaju.
Nepravilno prestrojavanje
Promjena trake bez pravovremene provjere retrovizora i mrtvog ugla jedan je od čestih uzroka nezgoda na autoputu. Vozilo koje ne vidite u retrovizoru može se nalaziti upravo u prostoru koji se naziva mrtvi ugao.
Prije svakog prestrojavanja koristite pokazivač smjera, provjerite retrovizore i uvjerite se da je traka slobodna.
Nagla kočenja
Na autoputu nagla kočenja mogu izazvati lančane sudare, posebno kada je saobraćaj „gust“. Umjesto iznenadnih reakcija, važno je pratiti situaciju ispred sebe i pravovremeno prilagođavati brzinu.
Predviđanje mogućih zastoja i održavanje sigurnosnog razmaka značajno smanjuju potrebu za naglim kočenjem.
Neprilagođena brzina vremenskim uslovima
Zakonski dozvoljena brzina ne znači uvijek i sigurnu brzinu. Tokom kiše, magle ili jakog vjetra uslovi na cesti mogu se brzo promijeniti.
Smanjenje brzine, povećanje razmaka između vozila i dodatni oprez često su presudni za sigurnu vožnju u nepovoljnim vremenskim uslovima.
Vožnja sa istrošenim gumama
Gume imaju ključnu ulogu u stabilnosti vozila, kočenju i upravljanju. Istrošen profil ili neodgovarajući pritisak mogu produžiti zaustavni put i povećati rizik od proklizavanja.
Prije svakog dužeg putovanja preporučuje se provjera pritiska u gumama i opšteg stanja pneumatika kako bi vozilo bilo spremno za sigurno putovanje.
Korištenje mobilnog telefona tokom vožnje
Čak i kratko skretanje pogleda s ceste može imati ozbiljne posljedice pri velikim brzinama. Nekoliko sekundi nepažnje dovoljno je da se vozilo pomjeri desetine metara bez potpune kontrole vozača.
Ukoliko trebate obaviti poziv ili odgovoriti na poruku, zaustavite se na sigurnom mjestu ili koristite odgovarajući hands-free sistem.
Nepravilno uključivanje na autoput
Traka za ubrzavanje postoji s razlogom. Njen zadatak je omogućiti vozaču da postigne brzinu približnu brzini saobraćaja na autoputu prije uključivanja.
Presporo uključivanje može biti jednako opasno kao i prevelika brzina, jer ostali vozači moraju naglo reagovati kako bi izbjegli sudar.
Umor za volanom
Duga putovanja često dovode do pada koncentracije, sporijih reakcija i povećanog rizika od grešaka. Umor se ne pojavljuje uvijek naglo, zbog čega ga vozači ponekad primijete tek kada postane ozbiljan problem.
Redovne pauze, dovoljno sna prije puta i hidratacija mogu značajno doprinijeti sigurnijoj vožnji.
Sigurnost počinje prije polaska
Veliki broj problema na autoputu može se izbjeći jednostavnom pripremom vozila i odgovornim ponašanjem za volanom. Redovna provjera guma, kočnica, svjetala i ostalih važnih komponenti pomaže da svako putovanje protekne bez neugodnih iznenađenja.
Sigurna vožnja nije samo poštivanje saobraćajnih propisa. Ona podrazumijeva pažnju, odgovornost i spremnost da se na vrijeme prepoznaju situacije koje mogu ugroziti vas i ostale učesnike u saobraćaju.
Vildana Hantakašević
